U Finskoj — gdje čitava zemlja želi biti ugljično neutralna do 2035. — jedan mali grad bi to mogao postići u roku od nekoliko godina.
Lahti, grad udaljen sat vremena vožnje vlakom sjeverno od Helsinkija, nekoć je bio zagađeno industrijsko središte. Ali tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, radilo se na tome da postane održiviji. A 2019. postavljen je cilj da grad postane ugljično neutralan do 2025.
Grad će vjerojatno postići cilj godinu ili dvije kasnije od toga, kaže Elina Ojala, direktorica za zaštitu okoliša Grad Lahtija. Ali fokusiranje na 2025. godinu omogućuje postizanje cilja u ovom desetljeću. Na nedavnom sastanku s gradskim čelnicima, Elina Ojala je rekla: “Svi smatraju kako ne bismo bili tu gdje jesmo u ovom trenutku, da nismo tako čvrsto postavili ciljeve.”
Grad je do sada izračunao kako je smanjio emisije za 64 % u odnosu na razine iz 1990. godine. Iako postoje različite definicije “neutralnog ugljika”, u konačnici se teži smanjenju emisija za 80 %, a ostatak se nadoknađuje programima poput pošumljavanja u regiji.
Kako bi omogućio stanovnicima održivije kretanje, grad razvija više biciklističkih autocesta i širi svoju mrežu biciklističkih staza; već je izradio novi parking za bicikle, stanicu za popravak bicikala i uveo zajedničke e-bicikle. Čak je testirao i urbani program dijeljenja skija. Također kupuje više električnih autobusa i koristi alternativna goriva u drugima. “Sa stajališta razvoja grada, ne rješavaju se svi problemi samo ako prijeđemo na električne automobile”, kaže Ojala. “Stoga pokušavamo promicati sve načine održivog prijevoza.”
Lokalni hokejaški tim prestao je putovati avionom na utakmice u druge gradove te potiče svoje navijače koji dolaze na njihove utakmice da hodaju, voze bicikl ili koriste javni prijevoz. Lokalni simfonijski orkestar, također, potiče svoju publiku na korištenje javnog prijevoza te pronalazi bolje alternative za vlastita gostovanja.
Prije nekoliko godina Lahti je pilotirao osobnu aplikaciju za trgovanje emisijama ugljika koja je stanovnicima omogućila da automatski prate kako se kreću gradom; temeljem brzine kojom netko putuje, moguće je reći je li hodao, vozio bicikl ili vozio. Svakog tjedna aplikacija je korisnike nagrađivala – uključujući kredite koje su mogli koristiti za vožnju autobusom ili popuste na lokalne proizvode—ako su ostali unutar određenog proračuna za ugljik. Grad sada nudi još jednu aplikaciju koja korisnicima pruža niz klimatskih izazova, poput korištenja “eko” postavke na perilici rublja ili konzumiranja manje mesa.
Grad renovira stambene zgrade u svom vlasništvu kako bi ih učinio energetski učinkovitijima. U jednoj maloj elektrani grad koristi otpadnu toplinu od pročišćavanja otpadnih voda za slanje energije u svoj sustav daljinskog grijanja.
Lahti je 2019. prestao koristiti ugljen u svojoj glavnoj elektrani spojenoj na sustav daljinskog grijanja. Ipak, još nije pronašao savršenu zamjenu. Dio topline sada dolazi od spaljivanja drvnog otpada iz šumarstva, što je kontroverzno: izgaranje biomase još uvijek oslobađa CO2, iako se može smatrati ugljično neutralnim jer su stabla uzimala CO2 dok su rasla. Lahti također ima postrojenje za plinofikaciju koje otpad koji se ne može reciklirati pretvara u energiju.
U konačnici, grad će prijeći na drugačija rješenja. “Radimo s kružnim gospodarstvom i ako nešto spalite, ono ne ostaje u krugu, već se uklanja. To je puno bolja opcija od spaljivanja ugljena, ali ne može biti konačno rješenje,” kaže Ojala.
Stopa recikliranja u gradu je nevjerojatno visoka: 99 % otpada iz kućanstva ostaje izvan odlagališta otpada. Ali samo se oko polovice koristi za proizvodnju recikliranih materijala, a ostatak se koristi za energiju u ovom trenutku.
Neke lokalne tvrtke pronalaze nove namjene za otpad. Proizvođač hrane koji proizvodi pekarske proizvode, na primjer, sada koristi zobene ljuske koje bi inače bile spaljene za proizvodnju ksilitola, zaslađivača bez šećera. Grad također radi na smanjenju građevinskog otpada.
Ukupno, grad prati više od 113 različitih akcija povezanih s održivošću. “Bili su stvarno ambiciozni”, kaže Sonja-Maria Ignatius, suosnivačica Kausala, softverske platforme koju grad koristi za praćenje napretka svakog programa. Platforma je također javno dostupna, tako da građani mogu vidjeti kako se grad mijenja.
Rad je sada ugrađen u cijeli Grad, kaže Ojala. “Naš opći cilj u radu na klimi bio je učiniti to stvarno zajedničkim za cijeli grad te da ljudi osjećaju kako imaju svoju ulogu u tome.”
Trenutno je najveći izazov nastaviti prijelaz na čisti prijevoz, kaže ona. Ne postoji čarobna formula, a posao uključuje promjenu ponašanja, što nije lako. “Također ju je teško učiniti trajnom”, kaže ona, napominjući da ljudi u početku mogu biti uzbuđeni kampanjom, ali se vrlo brzo vrate starim navikama.
Ipak, ona je optimistična u pogledu klimatskog cilja, a Grad već razmišlja o tome što može učiniti sljedeće što nadilazi samu klimu, uključujući razmatranje novog cilja održivosti. “Govorimo o pozitivnosti prirode”, kaže Ojala. “Imali bismo svoju klimatsku neutralnost, ali bismo također imali cilj za naš ekološki otisak.”
Izvor: www.weforum.org
Slika: Unsplash