Nedavno je grad izglasao trostruko povećanje cijena parkiranja za velike automobile koji najviše zagađuju okoliš. Prema CNN-u, Parižani su početkom veljače izglasali da parkiranje SUV-ova na većini ulica bude vrlo, vrlo skupo. Glasovanje je uslijedilo nakon prijedloga gradonačelnikova ureda budući da grad ima za cilj smanjiti onečišćenje zraka i uhvatiti se u koštac s klimatskom krizom.
Bez obzira radi li se o vozilu na plinski ili hibridni pogon, cijena parkiranja za veće automobile bit će skuplja. Prema CNN-u, “Prema prijedlogu — pretežno usmjerenom na one koji sa svojim automobilima dolaze u grad izvana — vozila s unutarnjim izgaranjem ili hibridna vozila teška 1,6 metričkih tona ili više te električni automobili teški dvije tone ili više, naplaćivat će se 18 eura (19 dolara ) po satu u centru Pariza u odnosu na 6 € (6,40 USD) za druge automobile.
Anne Hidalgo, gradonačelnica Pariza, zahvalila je onima koji su glasali za inicijativu, istaknuvši da se radi o pitanju ekologije, sigurnosti na cestama i javnog zdravlja. “Ovdje u Parizu osiguravamo da generacije mogu živjeti u zdravom okruženju”, rekla je.
Može li Pariz biti predvodnik drugim gradovima?
Nakon uspjeha mnogih politika otvorenih ulica tijekom pandemije, neki veliki gradovi radili su na tome da popularne gradske ulice ostanu otvorene za pješake i bicikliste tijekom cijele godine.
Za vrijeme karantene zbog bolesti COVID-19, ove otvorene ulice bile su od vitalnog značaja za zdravlje i dobrobit. Prema Bloombergu, “Osim potpune zabrane za vozila, gradovi su uveli hitna proširenja nogostupa i biciklističkih staza, dopustili restoranima da izgrade namjenske vanjske prostore za objedovanje i zone za utovar/preuzimanje hrane na bivšim parkiralištima, te ukinuli ograničenja i naknade za parkiranje na drugim područjima.”
Ali nakon što su karantene ukinute, mnogi su se zapitali, zašto se ovo ne bi nastavilo? Na kraju krajeva, zdravlje i blagostanje su još uvijek nevjerojatno važni.
Bloomberg je izvijestio: “Iako su osmišljene da budu kratkog vijeka, ove promjene često su se pokazale vrlo popularnima. Korištenje novostvorenog javnog prostora je naglo poraslo, a neke ulične revizije pronašle su trajne pristaše: Otprilike polovica programa produljena je ili proširena kako je pandemija odmicala. Nekoliko njih, poput Otvorenih ulica u New Yorku, na primjer, postalo je trajno.”
Protivljenje protiv gradova bez automobila
No, bilo je i povratnih mjera. Poput mnogih inicijativa za infrastrukturu i dobrobit, određenim je četvrtima često pridavana velika pažnja, dok su druge bile potpuno zapostavljene.
Curbed je istaknuo da su mjesta poput Berkeleya u Kaliforniji među gradovima koji su potpuno zatvorili ulice kako bi malim tvrtkama dali priliku da se oporave, dok su druge zajednice naizgled zaboravljene.
“Ulični prodavači—zajednica sastavljena od mnogih imigranata bez dokumenata—ne samo da su bili prisiljeni napustiti ulice tijekom pandemije zbog zdravstvenih problema, već ih je priroda njihovog posla uvijek činila metama uznemiravanja i naplate kazni od strane policije. Ako zagovornici tjeraju gradove da restoranima daju slobodan prostor na cestama, a da pritom ne ulože zajednički napor da vrate prodavačima dobrodošlicu na te iste pločnike—i, možda, vrate ono što su platili u naknadama za dozvole—oni diskriminiraju najvitalnije i najranjivije male tvrtke u gradu.”
Stalne otvorene ulice su sjajne, ali možda manje kad postoje samo u bijelim, bogatim četvrtima.
A ako mislite da su otvorene ulice koncept koji se može primijeniti samo u velikim gradovima, istina je upravo suprotno. Najuspješnije, ravnopravnije verzije događaju se u manjim gradovima u SAD-u. Bloomberg je primijetio da, “Kada uzmemo u obzir veličinu gradova, otkrili smo da su manji gradovi imali tendenciju postavljanja otvorenih ulica na pravedniji način nego njihovi mnogoljudniji pandani.
Protivljenje ne znači propast
Mnogi gradovi također otkrivaju da, čak i kada postoji početno protivljenje otvorenim ulicama i biciklističkoj infrastrukturi, nakon što se promjene uvedu, ljudi ih prihvate i na kraju snažno zagovaraju ono čemu su se nekoć protivili.
Big Issue objavio je da je slovenska prijestolnica Ljubljana već više od desetljeća bez automobila i da je ljudi vole, ali to nije bilo lako. Davne 2007. godine, novoizabranog gradonačelnika Zorana Jankovića prosvjednik je ošamario ispred ljubljanske gradske vijećnice.
Incident je bio reakcija na njegov ambiciozni plan da Ljubljanu potpuno oslobodi automobila, dio Jankovićeve inicijative “Ljubljana 2025”: strategije kako grad učiniti pogodnijim, održivijim i ugodnijim mjestom za život.
Izvorni članak: https://www.bicycling.com/culture/a46651907/paris-closed-100-streets-to-cars-for-good/
Slika: Unsplash