Unatoč posljednjoj brojci koja pokazuje napredak u smanjenju smrtnih slučajeva u prometu u odnosu na početnu godinu 2019., samo je nekoliko država članica na putu da ispuni cilj EU-a da se do 2030. prepolovi broj smrtnih slučajeva u prometu.
Među zemljama s više od 100 smrtnih slučajeva godišnje, predviđa se da će Belgija, Češka, Danska, Mađarska i Poljska biti na pravom putu da ispune cilj EU-a do 2030. godine. U Španjolskoj, Francuskoj i Italiji broj poginulih na cestama tek je neznatno pao od 2019., dok je porastao u Irskoj, Latviji, Nizozemskoj, Slovačkoj i Švedskoj.
Što se tiče poretka po stopi smrtnosti na cestama, ukupni poredak nije se značajno promijenio. Švedska i Danska i dalje su jedne od najsigurnijih zemalja u Europi s 22, odnosno 27 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Najveće stope smrtnosti zabilježene su u Bugarskoj (82 smrtna slučaja na milijun) i Rumunjskoj (81 smrtni slučaj na milijun), u usporedbi s prosjekom EU-a od 46 smrtnih slučajeva na milijun.
Najnoviji detaljni podaci o smrtnim slučajevima kategorizirani po dobnoj skupini, spolu i načinu prijevoza još nisu dostupni. Stoga se sljedeća analiza temelji na podacima iz 2022. godine:
Više od polovice smrtnih slučajeva dogodilo se na ruralnim cestama: 52 % smrtnih slučajeva u cestovnom prometu dogodilo se na ruralnim cestama, naspram 38 % u urbanim područjima i 9 % na autocestama.
Putnici u automobilu najveća su skupina poginulih: putnici u automobilu (vozači i putnici) predstavljaju 45 % svih smrtno stradalih, dok pješaci čine 18 %, korisnici motornih vozila na dva kotača (motori i mopedi) 19 %, a biciklisti 10 %. Obrasci se značajno mijenjaju ovisno o dobi. Među osobama starijim od 65 godina, pješaci predstavljaju 29 % poginulih, a biciklisti 17 %.
Stagnirajuće stope smrtnosti biciklista na cestama: U posljednjem desetljeću zabilježen je značajan pad smrtnosti kod većine sudionika u prometu, s izuzetkom biciklista. Trend stagnacije mogao bi biti posljedica trajnog nedostatka odgovarajuće infrastrukture i nesigurnog ponašanja svih sudionika u prometu poput prebrze vožnje, odvraćanja pažnje i vožnje pod utjecajem alkohola i droga.
Ranjivi sudionici u prometu predstavljaju većinu ukupnih smrtnih slučajeva u urbanim područjima: Ranjivi sudionici u prometu, uključujući pješake, bicikliste i korisnike motornih vozila na dva kotača, čine gotovo 70 % ukupnih smrtnih slučajeva u urbanim područjima. Ove nesreće u velikoj većini uključuju automobile i kamione, što ističe nužnost poboljšanja zaštite ranjivih sudionika u prometu.
Pozadina
U 2018. EU je postavio cilj smanjenja smrtnih slučajeva u prometu od 50 % – i, po prvi put, također teških ozljeda – do 2030. To je navedeno u Strateškom akcijskom planu Komisije za sigurnost u cestovnom prometu i Okviru politike EU-a za sigurnost u cestovnom prometu 2021. – 2030., koji je također postavio planove za sigurnost na cestama s ciljem postizanja nulte smrtnosti na cestama do 2050. (‘Vizija nula’).
U ožujku 2023. Komisija je iznijela paket prijedloga koji se bave sigurnošću na cestama, uključujući ažurirane zahtjeve za vozačke dozvole i bolju prekograničnu provedbu pravila cestovnog prometa.
Sigurnost na cestama također je ključni element nedavnih inicijativa politike mobilnosti EU-a, uključujući Strategiju održive i pametne mobilnosti, novu Uredbu TEN-T i Okvir urbane mobilnosti. U svom prijedlogu Europske deklaracije o biciklizmu, Komisija priznaje da je sigurnost preduvjet za poticanje ljudi da voze bicikl te radi na pripremi smjernica za kvalitetne zahtjeve u vezi s ranjivim sudionicima u prometu, uključujući bicikliste.
Za pregled posljednjeg godišnjeg statističkog izvješća objavljenog 4. ožujka 2024. kliknite OVDJE.
Izvor: Eltis